Priredio: prof. Bilal Dervišić
Nema sumnje da islamski neprijatelji planiraju i nastoje udaljiti muslimansku omladinu od korisnih znanosti, a posebno od šerijatske nauke koja je osnova života našeg ummeta, njegova budnost i njegova snaga. Oni nastoje da muslimanski mladići beskorisno potroše vrijeme u raznim zabavama, a najviše ih ljuti kada vide sinove muslimana kako se posvećuju nauci i kako se odgajaju u skladu sa njenim smjernicama.
Otuda je svim muslimanima obaveza da se posvete nauci, jer im je to vjerska obaveza, a oni koji krenu putem traženja znanja, na njima je da se međusobno savjetuju, da se podsjećaju na strahopoštovanje prema Allahu Uzvišenom od kojeg se ne može ništa sakriti, i da se okite lijepim odgojem koji je neizostavna karakteristika kako učenjaka tako i učenika.
Onaj koji izađe na put traženja znanja mora se opasati oružjem bez kojeg ne može tražiti znanje, niti prisustvovati halkama zikra, učenja Kur'ana, podučavanja, a to su vrline i adabi koje treba posjedovati učenik koji traga za šerijatskom naukom, i to sve kako bi njegovo znanje urodilo plodom i očistilo njegovu dušu, popravilo njegovo ponašanje i ophođenje među ljudima.
U našim narednim susretima družit ćemo se sa knjigom dr. Enesa Ahmeda Kerzuna ''Vrline stjecatelja znanja'' u svjetlu Kur'ana, sunneta i života časnih prethodnika.
Vrijednost traženja znanja i položaj učenjaka
Prije nego što započnemo temu o moralu učenika (koji traži znanje) lijepo je da spomenemo nešto o vrijednosti nauke, položaju učenih i veličini njihove vrijednosti kod Allaha Uzvišenog, što se navodi u Kur'anu, hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i izrekama poštovanih ashaba i časnih prethodnika.
Ako učenici spoznaju veličinu počasti koju stječu traženjem znanja i ugledno mjesto koje uživaju učenjaci, nema sumnje da će ih to učiniti još više ustrajnim na putu nauke i stjecanja znanja, i tako će njihov odgoj biti protkan šerijatskim moralom što će im još više povećati mjesto i vrijednost kod Allaha Uzvišenog i uzvisiti njihov ugled, a i drugi ljudi će imati koristi od njih.
U nastavku ćemo navesti tekstove u kojima se podstiče na traženje nauke te ukazuje na stepene učenjaka i koje im je velike nagrade i neizmjerne blagodati pripremio Uzvišeni Allah.
1. Kur'anski ajeti koji govore o vrijednosti traženja nauke i položaju učenjaka
Allah Uzvišeni, pojašnjavajući vrijednost učenjaka te njihov položaj i ugled, kaže:
''Reci: Zar su isti oni koji znaju i i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!'' (Ez-Zumer, 9).
I kaže Uzvišeni:
'' I Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah zna ono što radite'' (El-Mudžadele, 11).
Uzdizanje na visoke stepene govori o velikoj vrijednosti i podrazumijeva uzdizanje na ovome svijetu povećanjem ugleda i lijepog spomena, a na drugom svijetu visokim stepenima u Džennetu.
Na vrijednost znanja i obaveznost njegova povećanja ukazuju riječi Uzvišenog gdje naređuje svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme: ''I reci: Gospodaru moj, Ti meni znanje povećaj'' (Taha, 114).
Allah Uzvišeni nije naredio svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, da traži povećanje ičeg drugog osim znanja, a ovdje se misli na vjersko šerijatsko znanje koje koristi robu da spozna svoga Gospodara i da spozna obavezne vjerske propise koji se odnose na robovanje i ophođenje prema Gospodaru. (Fethul-Bari, 1/141)
Allah je počastvovao nauku i učenjake općim dobrom naglasivši to u Svojim riječima: ''On daruje znanje onome kome On hoće, a onome kome je znanje darovano – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni'' (El-Bekare, 269). Rekao je Mudžahid: ''Daruje znanje tj. znanje i razumijevanje.'' (Ahkamul-ulema, str. 9).
Isto tako ono što potvrđuje važnost znanja i obaveznost njegova traženja su riječi Uzvišenog: ''Znaj da nema boga osim Allaha! Traži oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice'' (Muhammed, 19).
Ovdje je Allah Uzvišeni prvo naveo znanje, prije djela, na što ukazuje Buharija (Sahihul-Buhari, 1/25).
Korisno znanje ima mnoge plodove od kojih su najvidljiviji bogobojaznost i strahopoštovanje prema Allahu Uzvišenom, a učenjaci su ljudi koji se najviše boje svoga Gospodara, nakon što su usvojili znanje koje im je povećalo spoznaju o njihovom Gospodaru i učvrstilo iman u njihovim srcima. Kaže Allah Uzvišeni: ''A Allaha se boje od robova njegovih – učeni'' (Fatir, 28).
Učenjaci su oni koji razumijevaju ispravno i shvataju jezgrovito. Kaže Allah Uzvišeni: ''To su primjeri koje Mi ljudima navodimo, ali ih samo učeni shvaćaju'' (El-Ankebut, 43).
Onaj koji razmisli o kur'anskim ajetima, shvata stepen nauke i učenjaka. U mnogim ajetima koji govore o ugledu učenjaka, spominje se nauka i ono što proističe iz nje: razumijevanje, shvatanje, podsticanje, razmišljanje i upošljavanje razuma itd.
Vrijednosti sticanja znanja kroz hadise i izreke ashaba i selefa (prvih generacija)
Knjige koje govore o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve selleme, uputi sadrže stotine časnih hadisa u kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naređuje traženje znanja i podstiče na njega, te objašnjava stepen i ugled učenjaka i kako trebaju da se odgoje i da to pomno čuvaju. U Buharijinom Sahihu nalazi se više od stotinu hadisa o nauci, traženju nauke i podsticanju na nju. Tako je imam Buharija u svome Sahihu posebno poglavlje posvetio nauci i stavio ga odmah poslije poglavlja o imanu (vjerovanju).
Isto tako i u drugim hadiskim zbirkama nalazi se veliki broj merfu hadisa i mevkuf predaja od ashaba i tabiina, i sve govore o velikom položaju koji imaju učenjaci i visokim stepenima s kojima je Allah Uzvišeni počastio one koji traže znanje. Pa da nabrojimo ukratko najpoznatije od ovih hadisa:
❀ Bilježi Buharija od Muavije, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: ''Kome Allah želi dobro, pouči ga razumijevanju vjere.''
Tako je razumijevanje vjere jedna od najvećih blagodati kojima Allah Uzvišeni obasipa Svoje robove.
❀ Bilježi Muslim od Ebu Musaa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ''Primjer upute i znanja, s kojima me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne) kiše koja padne na zemlju (različite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi vodu, te iz nje izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemlja primi i zadrži vodu, pa Allah od nje da korist ljudima, te je oni piju, poje (stoku) i (zalijevaju) biljke. (Treća vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu zadržavaju, niti na njima trava raste. To je primjer onoga koji je podučen i upućen u spoznaju vjere Allahove i koji se okoristio onim s čime me je Allah poslao, pa ga je spoznao i (druge) podučavao, kao i primer onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i nije prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslat.''
U ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, upućuje na vrijednost stjecanja znanja i podučavanja, i to je primjer u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poredi vjersko znanje sa velikom kišom koja dolazi ljudima kada im je potrebna, zatim je uporedio svoje slušaoce sa raznovrsnom zemljom na koju pada kiša.
Jedan od njih je učenjak koji zna i radi po tom znanju i druge podučava. On je poput plodne zemlje koja upija vodu, okoristi se njome i daje da iz nje niče rastinje i mnogo bilje.
Druga vrsta su oni koji skupljaju znanje i pamte ga u svom vremenu s tim što oni ne rade po njemu ili ne razumiju naučeno, ali prenose drugima. I oni su na stepenu neplodne zemlje koja zadržava vodu od koje se ljudi koriste.
Treća vrsta su oni koji slušaju znanje pa niti ga pamte niti rade po njemu niti ga prenose drugima. Oni su kao neobradiva ili ogoljena zemlja koja ne prima vodu.
U primjeru je sastavio prve dvije pohvalne vrste zato što se obje koriste znanjem iako je različita korist od njih, a izdvojio je treću pokuđenu vrstu zato što od nje nema nikakve koristi. (Fethul-Bari, 1/177)
Nema sumnje da je velika razlika između onoga koji slijedi put znanja i njime se lično koristi, a on je i ljudima od koristi, i onoga koji se zadovoljava neznanjem i živi u njegovim tminama pa se ne okoristi ničim od Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, ostavštine.
❀ Bilježe Ebu Davud i Tirmizi u hadisu koji je hasen od Ebu Derde, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: ''Ko bude išao putem traženja znanja, Allah će ga uputiti na jedan od džennetskih puteva. I doista meleki svojim krilima natkriljuju učenika koji traži znanje, i doista za učenjaka traže oprosta oni koji su na nebesima i oni koji su na zemlji, pa čak i ribe u vodi. A prednost učenjaka nad pobožnjakom je kao i prednost punog mjeseca nad ostalim zvjezdama. I doista su učenjaci nasljednici poslanika, a poslanici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema, već su ostavili znanje, pa ko ga uzme, uzeo je obilnu sreću.''
U ovom hadisu pojašnjava se velika počast učenika koji traži znanje, pa i meleki mu šire krila iz poniznosti i poštovanja, a mnoga stvorenja na nebesima i zemlji i u moru, čiji broj niko ne zna osim Allaha Uzvišenog, traže oprosta za učenika koji traži šerijatsko znanje i mole se za njega, a dovoljan je učeniku ponos što se trudi da stekne nasljedstvo Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. On treba da prepusti ovosvjetovnjake ovom svijetu, koji su se okupili oko njegovih mrvica i zabavili njegovim prolaznim dobrima koja međusobno grabe.
❀ Bilježi Tirmizi u hadisu koji je hasen od Abdullaha Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: ''Allah je prosvijetlio onog čovjeka koji čuje od nas nešto pa to prenese kao što je čuo, jer možda onaj kojem to prenese bolje shvati od onoga koji je čuo.''
Ovo je bez sumnje velika blagodat učeniku, tj. da Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, moli da ga Allah prosvijetli i blistavim učini, zato što uči nauku i pamti hadise i druge podučava i uči njegove prenosioce. On će biti nagrađen zato što prenosi hadise pa makar mu bila skrivena neka značenja iz tih hadisa koje prenosi jer ih on pamti i pouzdano prenosi.
Rekao je imam Ibnu Kajjim: ''Prosvijetljenost je svjetlost i ljepota koja pokriva lice kao posljedica imana i njegove unutrašnje svjetlosti, zadovoljstva i radosti srca.'' (Miftahu Dari-Seade, 1/72)
❀ Bilježi Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ''Kada umre čovjek, njegova djela se prekidaju osim u tri slučaja: ako je ostavio trajnu sadaku, ili znanje kojim se drugi koriste, ili lijepo odgojeno dijete koje moli za njega.''
Pa koja su to najbolja djela koja spuštaju sevape i nagrade poput obilne kiše i koja traju sve dok se znanje ovog učenjaka prenosi među učenicima iz generacije u generaciju i dok se njegovim pisanim djelima i knjigama koriste Allahovi robovi u mnogim zemljama. I tako se nastavlja nagrada i sevap učenjaka i poslije njegove smrti radi znanja koje je ostavio ljudima da se njime koriste.
Sačuvane izreke ashaba i časnih prethodnika o vrijednosti traženja znanja
❀ Alija, radijallahu anhu, rekao je: ''Znanje je bolje od imetka, znanje te čuva, a ti čuvaš imetak. Znanje je sudija, a bogatstvu se sudi. Umrli su oni koji su gomilali bogatstvo, a ostali su oni koji su sakupljali znanje, oni su nestali, ali sjećanje na njih živi u srcima ljudi.'' (Edebud-Dunja ved-Din, 48)
❀ Prenosi se od Ibn Mes'uda da bi govorio kada bi vidio mladiće kako traže znanje: ''Dobro došli izvori mudrosti, svjetiljke tame, u pohabanoj odjeći, nova srca, kućni zatvorenici, mirisi svakog plemena.'' (Džamiu bejanil-ilmi ve fadiletihi, 1/52)
To jest, zauzetost traženjem nauke i boravak u kućama radi ponavljanja i učenja većinu njih je spriječila da vode računa o gizdanju odjećom i da hodaju po putevima kao što to čine drugi mladići.
❀ Mu'az ibn Džebel, radijallahu anhu, rekao je: ''Izučavajte nauku jer je doista njeno izučavanje radi Allaha bogobojaznost, a njeno traženje ibadet, a njeno obnavljanje slavljenje Allaha, njeno istraživanje je džihad, a podučavanje drugih je sadaka, a pružanje onima koji su je dostojni je približavanje Allahu, jer je ona putokaz za halal i haram, i svjetionik puteva stanovnika Dženneta. Ona je sagovornik u samoći, prijatelj u tuđini, razgovarač u osami, vodič u obilju i oskudici, oružje protiv neprijatelja i ukras kod prijatelja. Allah Uzvišeni sa njom uzdiže neke ljude pa ih čini vođama i predvodnicima u dobru, njihove riječi se pišu, a njihova djela se slijede, i njihova mišljenja se uzimaju, meleki su željni njihova društva i svojim krilima ih natkriljuju, za njihov oprost se moli sve svježe i sve suho, i morske ribe i biljke i zvijeri, i kopnene životinje, jer je nauka život za srca, za razliku od neznanja, i svjetiljka pogledima nasuprot mraka. Allahov rob znanjem dostiže mjesta najboljih i najveće ovosvjetske i ahiretske stepene. Razmišljanje o njoj ravno je noćnom namazu. Sa njom se zbližava rodbina, sa njom se raspoznaje halal od harama. Ona je vođa djelima, a djela je slijede. Njome su nadahnuti sretni, a od nje udaljeni nesretni.'' (Džamiu bejanil-ilmi ve fadiletihi, 1/55)
❀ Od Omera, radijallu anhu, prenosi se da je rekao: ''Doista čovjek izlazi iz svoje kuće sa grijesima poput tihamskih brda, pa kada čuje znanje, uplaši se pa se povrati, pokaje i vrati se svojoj kući bez grijeha, zato se ne odvajajte od predavanja učenjaka.'' (Miftahu Dari-Seade, 1/120)
❀ Rekao je Ebu Derda, radijallahu anhu: ''Da naučim jedno šerijatsko pitanje draže mi je nego da cijelu noć prestojim u namazu.'' (Miftahu Dari-Seade, 1/121).
❀ Hasan el-Basri, rahimehullahu, rekao je: ''Da naučim jedno poglavlje iz nauke i da poučim jednog muslimana draže mi je nego da dobijem sav dunjaluk na Allahovom putu.'' (El-Medžmu'a, 1/21)
❀ Imam Šafija, rahimehullahu, rekao je: ''Nakon farzova nema ništa bolje od traženja nauke.'' (El-Medžmu'a, 1/22)
